Panel diskusija KEMIJSKA FOTOGRAFIJA U DIGITALNO DOBA

Panel-diskusija

KEMIJSKA FOTOGRAFIJA U DIGITALNO DOBA

 

Institut za povijest umjetnosti poziva na panel diskusiju KEMIJSKA FOTOGRAFIJA U DIGITALNO DOBA koja će se održati u maloj dvorani Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“ u Zagrebu u petak, 26. ožujka s početkom u 17 sati. Panel diskusija održat će se uživo za ograničen broj slušatelja uz online prijenos za ostale zainteresirane.

 

Zlatko Šurjak, Proizvodnja aparata za povećavanje, 1951. Izvor: HDA

 

Kroz nešto manje od dva vijeka postojanja fotografije su stvarane na razne načine, različitim tehnologijama i brojnim fotografskim procesima te danas predstavljaju vrijedne objekte u čijim je slojevima ili kodovima zabilježeno mnoštvo informacija o različitim oblicima ljudske djelatnosti. Ishodišna otkrića iz sredine 19. stoljeća kontinuiranim su razvojem fotografske tehnologije unapređivana uvođenjem brojnih novih procesa i tehnika, sve do dolaska digitalne tehnologije, koja je u tehničku povijest toga medija unijela korjenitu promjenu. Tako već više od četvrt stoljeća snimke dobivene digitalnim putem nalazimo ravnopravno s onima iz ranijega vremena – nekad nazivanima jednostavno fotografijama – kojima se danas, kao differentia specifica, nerijetko pridodaje analogna ili kemijska.

Budući da u današnje vrijeme na raspolaganju imaju obje tehnologije, fotografi na njih različito reagiraju. Neki tako ne odustaju od tradicionalnih procesa i načina izrade, dok se drugi pak obilato koriste brojnim blagodatima sustava za digitalnu obradu snimaka. Nije rijetko ni kombiniranje dviju tehnologija (analogne i digitalne) unutar istoga kreativnog čina, pa poznajemo i hibridne postupke koji nerijetko pune zbirke i galerije.

Potaknuti nedavno zatvorenom izložbom Silvestar Kolbas: Fotokemika, na kojoj su bili izloženi fotografski otisci izrađeni izravno iz negativa kemijskim putem, kroz razgovor s trojicom praktičara i jednom teoretičarkom fotografije pokušat ćemo razmotriti mjesto i ulogu tradicionalne, kemijske fotografije u današnje doba apsolutne dominacije digitalnih snimaka.

Panel-diskusiju moderirat će povjesničar fotografije Hrvoje Gržina, a osim njega u diskusiji će sudjelovati povjesničarka umjetnosti Leonida Kovač te fotografi Silvestar Kolbas, Rino Efendić i Bojan Mrđenović.

S obzirom na propisane epidemiološke mjere te ograničen broj mjesta (25) u maloj dvorani Tehničkog muzeja, te na tehničke datosti online prijenosa putem Zoom aplikacije, molimo sve zainteresirane za praćenje diskusije, uživo ili online, da svoje sudjelovanje obavezno najave na email adresu skrizic@ipu.hr ili llovrenc@ipu.hr, najkasnije 3 sata prije početka predavanja.

 

Dr. sc. Hrvoje Gržina doktorirao je u području informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je u Hrvatskom državnom arhivu u zvanju arhivskog savjetnika, gdje djeluje kao pročelnik Središnjeg fotolaboratorija. U svojim istraživanjima usmjeren je na povijest fotografije, fotografske procese, problematiku fotografskih arhiva te na upravljanje fotografijama u arhivima. Bio je stipendist Getty Conservation Instituta u Los Angelesu i Northeast Document Conservation Centra u Andoveru, SAD. Autor je nekoliko monografija, više poglavlja u knjigama, te znanstvenih članaka iz područja fotografije.

Dr. sc. Leonida Kovač je povjesničarka i teoretičarka umjetnosti te kustosica. Tijekom zadnja tri desetljeća intenzivno istražuje performative fotografije i fotografski relacionirane radove u kontekstu inovativnih, eksperimentalnih i socio-kritičkih umjetničkih praksi. Autorica je brojnih izložbi, znanstvenih i stručnih članaka te knjiga. Bila je povjerenica i kustosica hrvatskog paviljona na Bijenalu suvremene umjetnosti u São Paulu (2002.) i Bijenalu u Veneciji (2003.) gdje je izložbom Uzorci vidljivosti predstavila serije autoportreta Ane Opalić. Redovita je profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Silvestar Kolbas, fotograf, filmski snimatelj i redatelj, diplomirao filmsko i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje predaje na Odsjeku snimanja. Tokom karijere prepliću mu se fotografski i snimateljski rad. Rana izlaganja vezana su uz Filmsku autorsku grupu Enthiusia Planck i festivale/izložbe Sam snimi film u Samoboru. Kao fotograf radio je za časopise i knjige, te dokumentirao hrvatske domaće obrte. Objavljivao je i uređivao stručne radove o snimanju, te vodio snimateljske radionice. Bio je suosnivač i suvlasnik jedinog kina u ratom porušenim Vinkovcima (1994.-1998.).

Rino Efendić studirao je kameru na zagrebačkoj Akademiji za film, kazalište i televiziju te povijest umjetnosti i etnologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Predavao je fotografiju u Školi likovnih umjetnosti u Splitu. Vodio je Malu školu fotografije u OPUS-u i klubu Otok u Dubrovniku. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi. Živi i radi u Splitu.

Bojan Mrđenović završio je preddiplomski studij povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te diplomski studij filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Djeluje kao snimatelj i fotograf te predaje fotografiju na studiju snimanja na Akademiji dramske umjetnosti. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatskog društva filmskih djelatnika.

 

Panel-diskusija dio je projekta EKSPOZICIJA – Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas (www.ekspozicija.ipu.hr). Projekt se provodi uz financijsku podršku Hrvatske zaklade za znanost, a vodi se pod šifrom IP-2019-04-1772.