Istraživanja

Poziv za sudjelovanje na konferenciji “Spuštanje ‘arhivske groznice’ – otvaranje fotografskih arhiva i zbirki i suradnja u radu na njima”

Institut za povijest umjetnosti u suradnji s partnerima objavljuje poziv za sudjelovanje na konferenciji Spuštanje ‘arhivske groznice’ – otvaranje fotografskih arhiva i zbirki i suradnja u radu na njima 21. – 22. listopada 2021. Rok za prijavu: 1. lipnja 2021.   Konferenciju organiziraju: Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Spéos International Photographic Institute, Pariz Magnum Photos Endowment Fund, Pariz Ured za fotografiju, Zagreb Sveučilište Deusto, Bilbao Fotografski arhivi ne sastoje se

Izlaganje Sandre Križić Roban u sklopu CAA godišnje konferencije

U sklopu 109. CAA međunarodne konferencije, dr. sc. Sandra Križić Roban prezentirati će rezultate istraživanja na temu sudjelovanja žena u fotografiji, s posebnim osvrtom na tiskane medije. Predavanje je dio CAA-Getty Global Conversation III, a održava se u sklopu panela “The Challenges, Disobediences and Resistances of Art in the Transnational Imagination”. U izlaganju naslovljenom Stories that need to be told: Forgotten women’s photography in Eastern Europe bit će riječi o

Održan prvi znanstveni kolokvij

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, 30. 1. 2021. održan je prvi znanstveni kolokvij projekta Ekspozicija. Susrele su se obje istraživačke grupe – jedna koja se primarno bavi temom povijesti, i druga posvećena teoriji, a sam kolokvij priređen je u vrijeme izložbe Fotokemika Silvestra Kolbasa. Odluku da se na prvom znanstvenom kolokviju susretnu članovi obje istraživačke grupe, donijeli smo na sastanku tima u listopadu 2020., a s obzirom na

Slike iz naše ortopedske bolnice: fotografija kao argument strategije razvoja ortopedije u Hrvatskoj za vrijeme Prvog svjetskog rata

Stella Fatović-Ferenčić, Martin Kuhar:  “Images from our orthopedic hospital”: Photography as a tool of orthopedic strategies in Croatia during the WWI”, International Orthopaedics https://doi.org/10.1007/s00264-020-04837-x (online objava 8. 10. 2020.) U tiskanom obliku članak će u sklopu novog broja znanstvenog časopisa izaći do kraja ove godine.   Od samih početaka fotografija je odigrala važnu ulogu u razvoju ortopedije kao struke. Taj je aspekt osobito dobro vidljiv tijekom Prvog svjetskog rata kada

Obiteljska fotografija

  Tihana Rubić će u okviru projekta dokumentirati, istražiti te (re)definirati etnološko i kulturnoantropološko pojmovlje vezano uz obiteljsku fotografiju, te precizirati glavna formalna, socijalna i simbolička obilježja obiteljske fotografije kroz 20. stoljeće, mahom one analogne, nastale u okviru velikih starijih etnoloških projekata poput onog Etnološkog atlasa Jugoslavije. Još početkom šezdesetih godina 20. stoljeća na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu inicirano je osnivanje Centra za pripremu Etnološkog atlasa Jugoslavije kao ondašnjeg

Od skice do fotografije – bilježiti prostor

  Istraživanje Ane Šverko bavit će se specifičnostima i komplementarnosti bilježenja prostora kroz različite medije: od skice do fotografije te analizom fotodokumentacije u cilju detektiranja trajnog, zapamćenog i zaboravljenog u prostoru. Naglasak će biti na putopisnoj fotografiji i postupcima namjernog izostavljanja unutar mapiranja prostora kadrom. Specifični ciljevi ovog istraživanja su valorizacija fotografije u istraživanju povijesti prostora te valorizacija uloge fotografije u formiranju kolektivne memorije o prostoru i formiranju duha mjesta

(Auto)portret iščezavajućeg sjećanja

  Izlaganje Leonide Kovač analizira interdisciplinarni istraživački projekt Fotokemika hrvatskog fotografa i filmskog snimatelja Silvestra Kolbasa. Fotokemika je osnovana u Zagrebu 1946. kao mali laboratorij za proizvodnju crno-bijelog fotografskog papira, fotokemikalija i jednostavnih kamera. Od 1949. kada je otvoren pogon u Samobru, tvornica se razvija u uspješnog i međunarodno prepoznatog proizvođača fotografskog, filmskog i rendgenskog filma.  Njezini su proizvodi podmirivali domaće potrebe, a kvalitetniji dio asortimana plasiran je diljem svijeta.

Album “Uspomen na Zagreb” Ivana Standla – Prvi primjer svjetlotiska u hrvatskoj fotografiji

  U članku prihvaćenomu za objavu u časopisu Arhivski vjesnik Hrvoje Gržina prezentira rezultate analize albuma “Uspomen na Zagreb” Ivana Standla iz 1871. godine. Taj je album – osim iznimne kulturno-povijesne vrijednosti za Zagreb i hrvatsku fotografiju općenito – važan i zbog tehnike izrade u njemu okupljenih otisaka. Snimke su, naime, umnožene postupkom svjetlotiska, uvedenim u praksu svega nekoliko godina ranije, što ovaj album čini pionirskim ostvarenjem fotomehaničkoga otiskivanja na

Ženska fotografija u Jugoslaviji prije i nakon Drugog svjetskog rata

U članku objavljenom u online izdanju britanskog znanstvenog časopisg Photograpy & Culture, Sandra Križić Roban predstavlja niz nepoznatih ili manje poznatih fotografkinja koje su djelovale u Jugoslaviji sve do kraja 1970-ih, omogućivši razumijevanje hijerarhije rodnih odnosa i rekapitulaciju ideja i sustava vrijednosti koje su tijekom ovog razdoblja definirali gotovo isključivo muškarci. Ženski pogled razvijao se postupno, u vrijeme dok su stjecale obrazovanje i dok svjedočimo nekoliko valova feminizma. Za vrijeme

Fotografski časopisi

    Ana Šeparović istražit će časopise koji su se bavili fotografijom, a koji su izlazili na hrvatskom području od 1920-ih do 1970-ih godina. Riječ je o časopisima Foto-rekord (Zagreb, 1921–1922), Fotografski vjesnik (Zagreb, 1926–1927), Fotograf (Osijek, 1926), Fotograf (Zagreb, 1928–1936), Foto-revija (Zagreb, 1932–1941), Galerija (Ivanec, 1933–1934), Savremena fotografija (Zagreb, 1940–1941), Naša fotografija (Osijek i Zagreb, 1947–1956) i Spot (Zagreb, 1972–1978). Fokus istraživanja bit će na tekstovima koji se bave fotografskom kronikom i kritikom.