Istraživanja

Obiteljska fotografija

  Tihana Rubić će u okviru projekta dokumentirati, istražiti te (re)definirati etnološko i kulturnoantropološko pojmovlje vezano uz obiteljsku fotografiju, te precizirati glavna formalna, socijalna i simbolička obilježja obiteljske fotografije kroz 20. stoljeće, mahom one analogne, nastale u okviru velikih starijih etnoloških projekata poput onog Etnološkog atlasa Jugoslavije. Još početkom šezdesetih godina 20. stoljeća na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu inicirano je osnivanje Centra za pripremu Etnološkog atlasa Jugoslavije kao ondašnjeg

Od skice do fotografije – bilježiti prostor

  Istraživanje Ane Šverko bavit će se specifičnostima i komplementarnosti bilježenja prostora kroz različite medije: od skice do fotografije te analizom fotodokumentacije u cilju detektiranja trajnog, zapamćenog i zaboravljenog u prostoru. Naglasak će biti na putopisnoj fotografiji i postupcima namjernog izostavljanja unutar mapiranja prostora kadrom. Specifični ciljevi ovog istraživanja su valorizacija fotografije u istraživanju povijesti prostora te valorizacija uloge fotografije u formiranju kolektivne memorije o prostoru i formiranju duha mjesta

(Auto)portret iščezavajućeg sjećanja

  Izlaganje Leonide Kovač analizira interdisciplinarni istraživački projekt Fotokemika hrvatskog fotografa i filmskog snimatelja Silvestra Kolbasa. Fotokemika je osnovana u Zagrebu 1946. kao mali laboratorij za proizvodnju crno-bijelog fotografskog papira, fotokemikalija i jednostavnih kamera. Od 1949. kada je otvoren pogon u Samobru, tvornica se razvija u uspješnog i međunarodno prepoznatog proizvođača fotografskog, filmskog i rendgenskog filma.  Njezini su proizvodi podmirivali domaće potrebe, a kvalitetniji dio asortimana plasiran je diljem svijeta.

Album “Uspomen na Zagreb” Ivana Standla – Prvi primjer svjetlotiska u hrvatskoj fotografiji

  U članku prihvaćenomu za objavu u časopisu Arhivski vjesnik Hrvoje Gržina prezentira rezultate analize albuma “Uspomen na Zagreb” Ivana Standla iz 1871. godine. Taj je album – osim iznimne kulturno-povijesne vrijednosti za Zagreb i hrvatsku fotografiju općenito – važan i zbog tehnike izrade u njemu okupljenih otisaka. Snimke su, naime, umnožene postupkom svjetlotiska, uvedenim u praksu svega nekoliko godina ranije, što ovaj album čini pionirskim ostvarenjem fotomehaničkoga otiskivanja na

Ženska fotografija u Jugoslaviji prije i nakon Drugog svjetskog rata

U članku objavljenom u online izdanju britanskog znanstvenog časopisg Photograpy & Culture, Sandra Križić Roban predstavlja niz nepoznatih ili manje poznatih fotografkinja koje su djelovale u Jugoslaviji sve do kraja 1970-ih, omogućivši razumijevanje hijerarhije rodnih odnosa i rekapitulaciju ideja i sustava vrijednosti koje su tijekom ovog razdoblja definirali gotovo isključivo muškarci. Ženski pogled razvijao se postupno, u vrijeme dok su stjecale obrazovanje i dok svjedočimo nekoliko valova feminizma. Za vrijeme

Fotografski časopisi

    Ana Šeparović istražit će časopise koji su se bavili fotografijom, a koji su izlazili na hrvatskom području od 1920-ih do 1970-ih godina. Riječ je o časopisima Foto-rekord (Zagreb, 1921–1922), Fotografski vjesnik (Zagreb, 1926–1927), Fotograf (Osijek, 1926), Fotograf (Zagreb, 1928–1936), Foto-revija (Zagreb, 1932–1941), Galerija (Ivanec, 1933–1934), Savremena fotografija (Zagreb, 1940–1941), Naša fotografija (Osijek i Zagreb, 1947–1956) i Spot (Zagreb, 1972–1978). Fokus istraživanja bit će na tekstovima koji se bave fotografskom kronikom i kritikom.    

Karantena koja je spašavala živote

                                Tijekom karantenskog razdoblja (ožujak 2020.), Stella Fatović-Ferenčić i Martin Kuhar dali su više intervjua vezanih uz kontekst pandemije SARS Covid 2.[1] Sujetnom je, naime, čovjeku 21. stoljeća bila teško shvatljiva činjenica da se karantena, taj srednjovjekovni izum, pokazala kao najučinkovitija i za sada jedina metoda u borbi s novom bolešću. Propitivala su se drevna

Između pamćenja i povijesti:  Kogojeva zbirka fotoportreta 

Između pamćenja i povijesti:  Kogojeva zbirka fotoportreta U Odsjek za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti krajem 1990-ih prenesen je dio ostavštine istaknutog dermatovenerologa Franje Kogoja (1894.-1983.) dugogodišnjeg predstojnika Klinike za dermatovenerologiju KBC u Zagrebu. Po osnutku Hrvatskoga muzeja medicine i farmacije HAZU 2014. godine ta je ostavština  prešla u ovu ustanovu. Između ostaloga, sadrži i zbirku 55 uokvirenih fotoportreta dermatologa iz različitih zemalja