Obiteljska fotografija

Muškarac, Kaluđerovac, Lika, 1930.
Arhiv Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, Upitnice Etnološkog
atlasa Jugoslavije.
Snimio Milovan Gavazzi

 

Tihana Rubić će u okviru projekta dokumentirati, istražiti te (re)definirati etnološko i kulturnoantropološko pojmovlje vezano uz obiteljsku fotografiju, te precizirati glavna formalna, socijalna i simbolička obilježja obiteljske fotografije kroz 20. stoljeće, mahom one analogne, nastale u okviru velikih starijih etnoloških projekata poput onog Etnološkog atlasa Jugoslavije. Još početkom šezdesetih godina 20. stoljeća na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu inicirano je osnivanje Centra za pripremu Etnološkog atlasa Jugoslavije kao ondašnjeg nositelja projekta prikupljanja etnografskih podataka za Etnološki atlas Jugoslavije. Projekt se odvijao desetljećima, na području SFR Jugoslavije, a 1993. godine svi podaci, kartična rukopisna građa pohranjena u Arhivu današnjeg Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod preventivnom su zaštitom Hrvatskog državnog arhiva. Ovaj korpus građe, između ostalog, sadržava preko 3000 analognih fotografija koje su popratni materijal tekstualnom, koje su fotografirane kroz više desetljeća druge polovice 20. stoljeća, koje su dosad znanstveno neobrađene, a koje će biti istraživački fokus jedne dionice projekta Ekspozicija.

Stariju arhivsku i noviju digitalnu obiteljsku fotografiju će se promatrati s naglaskom na društvene odnose i kontekst koji su procesni, dinamični i heterogeni. Na temi obiteljske fotografije, promislit će se i kritički analizirati etičke, epistemološke i metodološke izazove i pristupe u sociokulturnim istraživanjima, ali i inicirati dijalog i povezivanje etnološke i kulturnoantropološke te (povijesno-)umjetničke vizure u okviru projekta koji je inter- i transdisciplinarno usmjeren. Sve navedeno trebalo bi doprinijeti afirmaciji starije i suvremene obiteljske fotografije kao etnološke i kulturnoantropološke istraživačke teme, ali i novim inter- i transdisciplinarnim metodološkim očištima i povezivanjima; klasifikaciji, sistematizaciji I (re)valorizaciji starije arhivske (obiteljske) fotografije; te kulturnoj i kvalitativnoj analizi veza materijalnog i simboličkog u mozaiku sociokulturnih i transgeneracijskih odnosa koji su inicirani fotografijom ili se konstituiraju oko fotografije.