Split, 27. – 29. 10. 2022.
Formati (ne)viđenja
[Fotografske] „Slike su značenjske površine koje obično tumače nešto iz prostorvremena “tamo vani” što nam kao apstrakcije (kao skraćenice četiriju dimenzija prostorvremena na dvije dimenzije površine) hoće predočiti.“
V. Flusser, 2007.
Nakon što se pojavila 1839. godine, fotografija ubrzo postaje sudionikom, svjedokom i kroničarom društveno-tehnoloških promjena koje će trajno obilježiti razvoj čovječanstva, a aparat koji piše svjetlom i gotovo čarolijom izdvaja trenutke iz prostorno-vremenskog kontinuuma, trajno će promijeniti način na koji se sjećamo, na koji učimo, na koji dijelimo, primamo i usvajamo informacije, i ući u svaku poru svijeta kojeg konstruiramo i rekonfiguriramo, pokušavamo opisati i razumjeti. Stoga ne čudi da je pitanje što je fotografija – što je to što ju čini jedinstvenom i iznimnom? jedno od središnjih, ako želimo razumjeti moderne i suvremene slike svijeta. A na to pitanje ne možemo odgovoriti bez razumijevanja kompleksnosti njezine povijesti i teorije, ako ne fotografije same, onda naših promišljanja o njoj i uloga koja su joj dodijeljene.
Stoga trodnevna međunarodna konferencija u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta Ekspozicija– Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas poziva znanstvenike s područja humanističkih, društvenih, tehničkih i prirodnih znanosti, kao i umjetnike na prijavu sažetaka izlaganja, očekujući uvide u višeznačnost i višeslojnost ovog medija te promjene njezinih performativa s obzirom na prijelaz iz analognog u digitalno doba. Pritom konferencija uzima u obzir mogućnosti i kombinacije istraživačkih, analitičkih, interpretativnih i izvedbenih prostupa, ponavljajući pitanje što je fotografija, što ona čini – jučer i danas, te što sutra može postati. S obzirom na široki raspon pojavnosti i heterogenosti fotografskih slika, posebna pozornost želi se posvetiti kontekstima unutar kojih te slike nastaju, te stvarnostima koje one same generiraju.
Pozivamo na prijavu izlaganja koja se odnose, ali nisu ograničena, na sljedeće teme:
Sekundarno znanje / sekundarno autorstvo: što doznajemo iz fotografskih albuma, pronađenih i “prisvojenih” fotografija te portreta anonimnih svjedoka?
Pronađene fotografije, koje do nas dolaze iz razdoblja “nestabilnih sjećanja”, nerijetko ukazuju na “beznačajnost” i banalnost svakodnevice. Uglavnom su ih snimili nama nepoznati ljudi, u čijim rukama kamera nerijetko pokazuje svojstvo “nepredvidljivosti”. Znamenita Benjaminova teza o optički nesvjesnom jedan je od interpretativnih poticaja u susretu s amaterskom fotografijom koju je kritički pogled uglavnom dosad zaobilazio.
Fotografija kao “pedagoško oruđe” – prema kurikulumu o fotografiji
Poimajući fotografiju kao okvir, mehanizam i/ili strategiju stvaranja, prenošenja, (re)valorizacije i (re)artikuliranja znanja o kulturi, umjetnosti, politici, svakodnevici, prirodnim fenomenima, tehnologiji, ekonomiji, medicini, konferencijom nastojimo potaknuti raspravu o praksama i potencijalima fotografije u nastavnim procesima i podučavanju, kao i inicirati promišljanje i oblikovanje multi-, inter- i/ili trans-disciplinarno usmjerenoga kurikuluma o fotografiji, čime se “usuđujemo” misliti i o budućnosti ovog medija.
Fotografija – uzrok ili posljedica diskurzivnih pomaka?
Potičemo prijave izlaganja kojima se promišlja fotografiju kao strategiju, praksu i smjer anticipacijskog mišljenja o društvu, zajednici i svijetu. Zainteresirani smo za postupke pridavanja značenja, te njihovih dekonstrukcija i resemantizacija posredstvom fotografskih slika, nadalje za utjecaje indeksiranja, uvrštavanja slika ljudi u svojstvu inventara muzeja u smislu svojevrsnog “plijena” kamere i voajerizma istraživača.
Fotografija u znanostima
Sama fotografija znanstveni je izum. Stoga ne čudi mnoštvo upotreba fotografije u različitim znanostima kojima ona ne služi samo za dokumentaciju i prezentaciju otkrića, nego i kao sredstvo kojim se do njih dolazi. Dokumentacijski aspekt fotografije, primjerice u etnologiji, forenzici ili psihijatriji, vrlo često razotkriva dublje epistemološke koncepte na kojima se pojedine znanosti u određenom vremenskom periodu temelje, kao i prikrivene odnose moći.
Fotografska kritika – pisani izvori kao temelj povijesti fotografije
Fotografska kritika kao diskurzivni okvir zbivanja na fotografskoj sceni odlučujuće je utjecala na uspostavljanje fotografije kao umjetničke vrste, oblikovanje svijesti publike, kao i formiranje glavnih stilskih epoha i prikazivačkih strategija. Stoga bismo željeli doprinijeti raspravi o povijesnoj i suvremenoj fotografskoj kritici u širokom okviru njezinih pojavnosti i aspekata, razmotriti kritiku kao važan čimbenik u uspostavi povijesno-umjetničkog kanona te problematizirati povijesne i aktualne metodološke pristupe u pisanju povijesti fotografije.
Konstruiranje i dekonstruiranje znanja pomoću fotografije
Otvaranjem ove teme želimo se fokusurati na procese formiranja suvremenog fotoarhiva i šire te na refleksije naknadnog rada s fotografijom pošto proces arhiviranja nije neutralna djelatnost. Ovomo temom želimo otvoriti pitanja koja provociraju razmišljanja o konstruiranju i dekonstruiranju znanja fotografijom te o transformaciji fotografije u istraživački alat.
Fotografija, geopolitika, nekropolitika
Želimo razmotriti, u njihovoj povijesnosti, invencije i načine primjene određenih uređaja za snimanje s ciljem unapređenja tehnologija ratovanja, odnosno njihove primjene u vojnoj industriji. Naime poznato je da nakon određenog vremena specijalne kamere i uređaji za snimanje izumljeni u vojne svrhe postaju dostupni za civilnu upotrebu, stoga poseban naglasak stavljamo na umjetničke prakse unutar kojih se takve visokosofisticirane i iznimno skupe tehnologije koriste.
Prijava
Prijava sažetka (max 250 riječi) uz kratak životopis (max 100 riječi) na engleskom jeziku šalju se u pdf formatu naslovljenom imenom izlagača.
Sažetak mora sadržavati:
– ime i prezime
– e-mail i adresu
– naslov izlaganja
– 3-5 ključnih riječi
– 1-2 vizualna primjera u niskoj rezoluciji ili poveznicu na stranicu
– biografiju i afilijaciju (ukoliko postoji).
Rok za prijavu je 1. svibanj 2022.
Adresa za prijavu skrizic@ipu.hr.
Važni datumi
- Prijava: 1. svibanj 2022.
- Obavijest o prihvaćanju prijave: 1. lipanj 2022.
- Početak konferencije: 27. listopad 2022.
