Ana Šverko i Irena Šimić vodile su dvodnevnu radionicu „Bilježenje prostora fotografijom od urbanizma do dekoracije: Nenad Gattin i Dioklecijanova palača u Splitu“ održanu za studente Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu u Centru Cvito Fisković 21. i 22. srpnja 2022. godine.
Fotografija je ključan medij za prezentaciju izgrađenog prostora; pomno odabran kadar lišen suvišnog upućuje na ideju urbanista, arhitekata, dizajnera, ili pak na karakter prostora nastao taloženjem materijaliziranih ideja i događaja u vremenu. Da bismo bolje razumjeli bilježenje prostora fotografijom, korisno je pokušati rekonstruirati metodologiju nastajanja fotografske slike nekog prostora. Idealan primjer za takvu dekonstrukciju slike jesu serije fotografija Dioklecijanove palače hrvatskog fotografa Nenada Gattina (1930.–1988.).
Nenad Gattin je 1960-ih godina snimio prvi sveobuhvatan „portret“ Dioklecijanove palače, nakon glavnine ekstenzivnih arheoloških radova koji su se u Palači odvijali od 1950-ih godina, kada je Dioklecijanova palača uglavnom dobila izgled koji danas ima.
Fotoarhiv Nenada Gattina formiran je u Institutu za povijest umjetnosti 2016. godine, a objedinjava zbirku od oko 23.000 c/b fotografskih negativa od kojih je oko četiri stotine posvećeno Dioklecijanovoj palači, te fotoalbume, fascikle i registratore s autorskim tekstovima, fotografskim printevima, kontaktima i povećanjima nastalima u drugoj polovici 20. stoljeća.
Cilj radionice bio je dvojak – doprinijeti izgradnji znanja o korištenju fotografije u prezentaciji arhitekture i urbanizma te doprinijeti uspostavi što kvalitetnijeg procesa (re)organizacije Gattinova fotoarhiva te interakcija koje se stvaraju unutar njega. Slijedom Gattinovih serija fotografija rekonstruirana je njegova linija kretanja Dioklecijanovom palačom te je u izravnom dodiru s prostorom istraženo u kojoj se mjeri Gattinova slika poklapa s današnjom slikom prostora. Vodila se rasprava o ulozi fotografije u formiranju kolektivne memorije o prostoru i formiranju duha mjesta. Polaznici radionice su zajedno s voditeljicama analizirali Gattinovo stvaranje slike o Dioklecijanovoj palači. Istaknute su pritom specifičnosti i komplementarnosti bilježenja prostora kroz različite medije: od skice do fotografije. Naglasak je bio na postupcima namjernog izostavljanja iz kadra da bi se što jasnije komunicirala ideja prostora, kako na Gattinovim tako i na vlastitim primjerima.
Polaznici radionice bili su studenti arhitekture: Marko Dželalija, Dora Hrstić, Bruno Janković, Ana Ljubić, Toni Tokić i Anamaria Veštić. Voditeljicama se u organizaciji radionice pridružio Tomislav Bosnić, asistent na Institutu za povijest umjetnosti-Centru Cvito Fisković u Splitu.
