Objavljen je 28. svezak časopisa AM Journal of Art and Media Studies u izdanju Fakulteta za medije i komunikaciju Sveučilišta Singidudunum u Beogradu. Tema broja – Rijetke, uvezane, jeftine, umetnute – evolucija fotografskih knjiga. Urednica ovog izdanja je dr. sc. Sandra Križić Roban.

Iz uvodnika:

Povijest fotografskih knjiga u izravnoj je vezi s poviješću fotografije. Uvidom u njihovu evoluciju, ovim izdanjem želimo potaknuti razmatranja i interpretaciju raznovrsno tretiranih misaono-vizualnih sekvenci, objavljenih u izdanjima tijekom različitih razdoblja.

Pristajemo li na linearnost kao gotovo nužan pristup slijedu slika, očekujući potencijalni narativ? Kako tumačimo praznine i pozicije fotografija na stranicama? Žudimo li za tekstom koji će pojasniti okolnosti snimanja i značenje; jesmo li u stanju usvojiti riječi koje funkcioniraju poput dodatne vrste slika, a koje je nemoguće vizualizirati na drugi način, osim jezikom? Jesu li fotografske knjige “prošireni eseji u fotografiji” (Parr, Bedger), i do koje mjere u razumijevanju medija u obzir moramo uzeti tipografiju, odabir papira i druge elemente dizajna? Je li institucionalizacija fotografskih knjiga poželjna; pridonosi li digitalizacija njihovoj vidljivosti, ili im oduzima bitne aspekte do kojih je nemoguće doprijeti putem ekrana? Koje su razlike između fotografski ilustriranih knjiga i onih recentno stvorenih, koje se opiru postojećoj klasifikaciji? Jesu li žene izmislile drukčiju vrstu fotografskih knjiga i ako jesu, koje su njihove značajke?

Ručno izrađene knjige stvorene izvan standardnog zapadnoumjetničkog kanona, a koje često nalazimo u sklopu prakse “knjiga umjetnika” u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi, primjeri su konceptualnih strategija nerijetko nespojivih sa standardnim narativima. Osim toga, sadržajno su često usredotočene na kompleksnu političku situaciju, u odnosu na čiji ideološki diskurs reagiraju na različite načine, zavisno od političke i društvene situacije koje se u tom velikom geopolitičkom području uvelike razlikuju od ostatka svijeta. Dijelovi znaju biti dopisani rukom, a u pojedinim izdanjima moguće je naići i na svojevrsne arheološke tragove – predmete koji govore o prirodi medija i njegovoj povijesti.

U recentno objavljenim fotografskim knjigama slike su nerijetko prelomljene tako da se  dijelom nastavljaju na iduću stranicu, otežavajući gledanje i postavljajući nove izazove pred gledatelje. Tradicionalne hijerarhije se napuštaju, sadržaj više nije nužno uvezan nego tek umetnut, prepušten preslagivanju prema volji promatrača. Fotografske knjige sve česte postaju hibridi između tiskanog medija i skulpturalnih objekata, koji se prostorno preslaguju posve svojevoljno, na način koji može podsjetiti na Kocku Petra Dabca, na primjer. Knjige postaju igra, intelektualni poticaj za preispitivanje uspostavljenih struktura i pronalaženje načina djelovanja izvan zadanih formata i odluka urednika. Fotografske knjige sve su bliže knjigama umjetnika, stoga je njihovo istraživanje – kako kronološkog slijeda, geografskih, povijesnih, kulturoloških i drugih kriterija, tako i suvremenih odmaka od dosadašnjih stilskih i formalnih standarda – predloženo za temu 28. broja AM Journal of Art and Media Studies.

https://fmkjournals.fmk.edu.rs/index.php/AM/issue/view/31/showToc