U prostoru Galerije Kranjčar i u sklopu izložbe Yaev Toren Deadlines koju je priredila dr. sc. Leonida Kovač, u utorak 16. 4. čitali su se dijelovi iz knjige Viléma Flussera Filozofija fotografije. Njegov je tekst, napisan prije 40-ak godina, anticipirao čitav niz situacija o kojima je bilo riječi. Flusser je bio usmjeren na razotkrivanje unutarnje biti slike, na geste čovjeka s fotoaparatom koji ustvari formira njegovu misao i proizvodi kolektivnu amneziju, uz ostalo i zbog neopisive hiperprodukcije slika, što je pridonijelo otupljivanju čovjekove kritičke svijesti.

Povezujući umjetničko djelovanje Yaev Toren i pisanje Viléma Flussera, Leonida Kovač je napisala: “U eseju Filozofija fotografije objavljenom 1983. Vilém Flusser konstatira da sveprisutne tehničke slike oko nas počinju magijski prestrukturirati našu “stvarnost”, pretvarajući je u globalni scenarij slika. On pritom napominje da je tu riječ o “zaboravu” jer čovjek zaboravlja da je on taj koji je stvarao slike kako bi se pomoću njih orijentirao u svijetu. Budući da ih više nije u stanju dekodirati, počinje živjeti u funkciji vlastitih slika, što je situacija u kojoj se imaginacija prometnula u halucinaciju. U toj “magiji drugog reda”, kako je naziva, Flusser prepoznaje apstraktnu obmanu, jer je “funkcija tehničkih slika magijsko oslobođenje njihovih primatelja od nužnosti pojmovnog mišljenja.” Tvrdeći da su aparati izmišljeni kako bi simulirali specifične misaone procese, on zaključuje da znanstveni diskurs, od Descartesa nadalje tendira prekodiranju mišljenja u brojke, te da će posljedična mehanizacija mišljenja dovesti do toga da će ljudi postati nekompetentni za mišljenje i sve više ga prepuštati aparatima. Četrdeset godina poslije, Flusserova se najava doista obistinila; umjetna inteligencija, aplikacija Chat GPT koja je u optjecaj puštena u studenome 2022., potpisana je kao koautor nekoliko znanstvenih radova s područja biomedicine. To je koautorstvo izazvalo prijepore unutar akademske zajednice. Temeljni argument onih koji umjetnoj inteligenciji odriču pravo na autorstvo jest da ona, umjetna inteligencija, ne može snositi pravnu odgovornost za objavljeni sadržaj, te nadalje, da alat, što umjetna inteligencija po definiciji jest, ne može imati status autora.”