Tijekom svog umjetničkog rada, mnoge autorice nisu naišle na interes institucija koje bi na adekvatan način skrbile o njihovim ostavštinama. Kad je stvaralačko nasljeđe fotografkinja u pitanju, na njihova djela naići ćemo na raznim mjestima; mali dio je prilikom održavanja izložbi poklonjen muzejima i galerijama, ili pak lokalnim foto savezima ukoliko su djelovale u sklopu njih. Većina toga prepuštena je na brigu samim umjetnicama i njihovim obiteljima, pri čemu nerijetko doznajemo o djelima za koja nitko nije pokazao interes pa su završila odbačena tko zna gdje.
Kako bi se zbivanja u ovom području obogatila novim znanjima, u sklopu projekta Ekspozicija – Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas koji se provodi uz financijsku podršku Hrvatske zaklade za znanost (IP-2019-04-1772) priređuje se radionica (samo)arhiviranja posvećena ženskoj fotografskoj praksi. Radionica je organizirana temeljem saznanja da je za današnju recepciju i kontekstualizaciju radova fotografkinja potrebno osvrnuti se i na metodologiju samo-arhiviranja, kojoj su mnoge autorice (nesvjesno) pribjegle tijekom života. Dio njih, na primjer, samoinicijativno je tijekom života prikupljao hemerotečnu građu, poput Slavke Pavić i Erike Šmider, koja ju je osim toga sama i digitalizirala. Na tragu toga, na radionici će se raspravljati o samo-arhiviranju i samoorganizaciji kao modelima stvaranja materijalnih i digitalnih feminističkih arhiva, uz izravan rad na materijalu koji je o svom vlastitom radu prikupila Smiljka Pavlović.
Smiljka Pavlović (Koprivnica, 1951.), maturirala je na fotografskom odjelu Škole za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. Nakon mature odlazi u Njemačku, gdje je od 1972. do umirovljenja 2014. profesionalno radila kao foto-reporterka u dnevnim novinama u Felbachu te Waiblingenu. Fotografije su joj objavljene u raznim publikacijama, a sudjelovala je i na više skupnih izložbi njemačkih fotoreportera, kao i na nekoliko samostalnih izložbi. Jedna je od rijetkih foto-reporterki, a zahvaljujući svom istančanom dokumentarnom pristupu bila je u prilici zabilježiti čitav niz tema iz javnog života njemačke provincije, kao i svakodnevice tamošnjih stanovnika. Izuzetno posvećena zadacima koji su joj bili povjereni, a što joj je u konačnici odredilo i privatni život, svojim fotografijama sadržajno je pokrila širok raspon događanja tipičnih za dnevne novine.
Za vrijeme dvodnevne radionice, osim teorijskog uvoda u ovu temu, polaznici će raditi na originalnom materijalu Smiljke Pavlović koji će se razvrstati, evidentirati, dijelom digitalizirati te predstaviti na web stranici projekta. Na taj način stvorit će se preduvjet za formiranje digitalnog arhiva priređenog za daljnje postupanje. Osim toga, za vrijeme radionice govorit će se o specifičnim problemima vezanima uz procese samo-arhiviranja i samoorganizacije, koji nerijetko ovise o osobama bez stručnog iskustva u postupanju s ovakvom građom, te djeluju mimo “struktura moći” o kojima u najvećoj mjeri ovisi standardno razvrstana i čuvana arhivska građa.
Radionica će se održati 4.–5. 11. 2023. u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti te na lokaciji Galerije Spot, Zagreb.
Prijave za sudjelovanje primaju se na e-adresu skrizic@ipu.hr zaključno do 20. 10., uz obavezu sudjelovanja u oba dana radionice zbog podjele aktivnosti. Voditeljica radionice je dr. sc. Sandra Križić Roban.
