Kao jedan od rezultata rada na projektu Ekspozicija, znanstvena publikacija s međunarodnom recenzijom Formats of (Non)Seeing objavljena je kao rani pristup (online first), a proizlazi iz međunarodne konferencije održane 27. – 29. 10. 2022. godine. U odabranim izlaganjima razmatrale su se različite pojavnosti fotografije od razdoblja njezine pojave 1839. godine pa sve do novog, digitalnog doba, u kojem svjedočimo novoj vrsti slikovnog obrata. Cijelo to vrijeme fotografija je bila sudionik, svjedok i kroničar društvenih i tehnoloških promjena koje su trajno obilježile i promijenile razvoj ljudske civilizacije. U mnogim prilozima ukazano je na niz postupaka koje fotografija – pomoću aparata – izdvaja iz prostorno-vremenskog kontinuiteta, utječući na načine kako se sjećamo, učimo, dijelimo, primamo i mijenjamo informacije.

Na tragu razmišljanja na kojima je zasnovan projekt, publikacija koju su uredili Ana Šeparović, Leonida Kovač, Martin Kuhar i Sandra Križić Roban, donosi sedamnaest priloga u kojima je jedinstvenost ovog medija istražena iz pozicija različitih znanstvenih područja. Iako fotografiju najčešće doživljavamo i tumačimo kroz povijesnoumjetnički rakurs, teze koje donose stručnjaci iz područja medicine, društvenih znanosti, više humanističkih područja, iz umjetničke discipline kao i tehničke znanosti ukazuju da je ovaj medij moguće prilagoditi raznim načinima gledanja. Pritom je važno naglasiti da u fokusu nisu ona njegova “pomoćna” svojstva vizualne dokumentacije, nego se afirmiraju razmatranja koja pridonose razumijevanju složenosti povijesti i teorije fotografije te interpretacije usmjerene na načine kako je nešto prikazano.

Uz ostale, u knjizi su svoje članke objavili suradnici na projektu: Hrvoje Gržina, “Croatia in Color: Autochromes with Croatian Motifs in Albert Kahn’s Archives of the Planet” (str. 172-191); Leonida Kovač, “…ce phénomène photographique, la vie” (str. 214-226); Tihana Rubić (suautorstvo Tihana Petrović Leš i Ivan Grkeš), “Milovan Gavazzi’s ethnographic photography and ethnological research in Dalmatia in the first half of the 20th century” (str. 340-362); Ana Šeparović i Sandra Križić Roban, “Photography in the Focus of Cultural-Critical Discourse: Critical Reflections on Photography in Croatia between 1941 and the 1970s” (str. 42-64); Stella Fatović-Ferenčić i Martin Kuhar, “Photographs of Medical Casuistry in the Croatian Journal Liječnički vjesnik from 1877 to 1949” (str. 9-41); Lana Lovrenčić, “A Midterm Plan: Petar Dabac and His Initiative to Establish a National Museum of Photography” (str. 152.168); Ante Orlović, “Photo documentation of alumina factory in Obrovac — rise and fall of the ‘Obrovac giant’ (str. 86-102).

Tiskano izdanje omogućit će financijska sredstva koja je ovoj publikaciji dodijelilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatska zaklada za znanost, i Grad Zagreb, a predviđeno je za lipanj 2024. godine.