Na Institutu za povijest umjetnosti održana je primopredaja fotografske ostavštine Smiljke Pavlović. Izbor građe, izrada sumarnog popisa i inicijalna stručna obrada izrađena je u okviru HRZZ projekta Ekspozicija – Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas (IP-2019-04-1772) voditeljice dr. sc. Sandre Križić Roban tijekom 2023. godine. Za dio fizičkog gradiva, koje je tijekom inicijalnog pregleda i izrade sumarnog popisa adekvatno arhivski pohranjeno, provedena je digitalna pretvorba te je gradivo u digitalnom formatu i uz pripadajući strojni evidencijski popis dostupno u tematski organiziranim digitalnim mapama.
Arhivska građa obrađena je u sklopu radionice posvećene (samo)arhiviranju fotografske ostavštine, a koja se kao dio aktivnosti projekta održala 4.–5. 12. 2023. godine. Tom prilikom, ostavština Smiljke Pavlović, manje poznate hrvatske fotografkinje i jedne od rijetkih žena foto-reportera, koja je svoj istančan dokumentarni pristup prakticirala pokrivajući niz tema iz javnog života njemačke provincije, ali i svakodnevice tamošnjih stanovnika, raspravljalo se uz ostalo i o metodološkom postupku i pristupu ovakvoj građi. Autorica je kontinuirano samoarhivirala vlastitu fotografsku djelatnost. Na radionici, školski radni zadaci, negativi i kontakt-kopije, različiti tehnički zadaci koje je obavljala tijekom školovanja premješteni su u beskiselinske košuljice i arhivske kartonske kutije, pri čemu je zadržan originalni raspored materijala koji je ustupila za radionicu. Osim toga, sređena je i kronološki posložena hemerotečna građa, posebno su arhivske obrađene i smještene ofsetne ploče na kojima su njezine fotografije, otisnute u pojedinim dnevnim novinama u kojima je surađivala. Isto tako, tematski su sređene i razvrstane fotografije koje je sama razvila, u raznim formatima, kao i druga dokumentarna građa koja svjedoči o njezinom stvaralaštvu.
Posebnost ovog arhivskog gradiva je u mogućnosti rekonstrukcije obrazovanja u području fotografije, a koje se u drugoj polovici 1960-ih provodilo na Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Donacijom Muzeju grada Koprivnice, inače rodnog grada autorice, omogućen je nastavak istraživanja, čemu je priključena i digitalizirana ostavština.
Smiljka Pavlović (Koprivnica, 1951.), nakon mature odlazi u Njemačku, gdje je od 1972. do umirovljenja 2014. profesionalno radila kao foto-reporterka u dnevnim novinama, prvo u Felbachu te zatim u Waiblingenu. Fotografije su joj objavljene u raznim publikacijama, a sudjelovala je i na više skupnih izložbi njemačkih fotoreportera, kao i na nekoliko samostalnih izložbi u Njemačkoj i Hrvatskoj. Njezin fotografski pristup temelji se na sposobnosti objektifikacije i zadržavanja subjektivnosti u ravnoteži, pri čemu u nizu detalja ukazuje na širi kontekst koji je nužan da bi se razumjelo značenje snimka.
Primopredaji su uz ravnateljicu Instituta dr. sc. Katarinu Horvat-Levaj i v.d. ravnatelja Muzeja grada Koprivnice Ivana Valenta, prisustvovali dr. sc. Sandra Križić Roban, Marijan Špoljar i Irena Šimić.
