Časopis Život umjetnosti 109/2021 posvećen fotografiji

Otisnut je novi svezak časopisa Život umjetnosti 109/2021., koji je rezultat rada na projektu Ekspozicija. Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas. Urednice temata su dr. sc. Ana Šverko i dr. sc. Sandra Križić Roban koja je napisala uvodnik u broj, dok članke u broju potpisuju suradnici na projektu Stella Fatović-Ferenčić, Hrvoje Gržina, Leonida Kovač, Lana Lovrenčić, Tihana Rubić & Ana Šeparović. Uz njih, članke su objavili i Daniel Zec, Ivana Gržina, Ivana Kronja & Dijana Metlić te Nika Petković, dok je autorica vizualnog eseja Glorija Lizde.

NASLOVNICA / COVER: Petar Dabac, Iz foto-dnevnika / From the Photo Diary Lieber Pero, 1990–1997

 

U historijatu Života umjetnosti fotografija je nekoliko puta „zavrijedila” zasebne sveske i temate, objavljene u raznim desetljećima, u kojima su bila istaknuta pojedina važna pitanja posvećena nekim od aspekata ovog medija. Prvi put bilo je to 1968., kad je uvodničar šestog broja Mladen Grčević zagovarao „jednu univerzalnu povijest fotografije”, svjestan njezine važnosti za „ekspresiju suvremenog čovjeka”, kojega je upravo fotografija „naučila gledati”.

Projekt Ekspozicija – Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas ne pristupa mediju interpretirajući ga (samo) kao dispozitiv slikovnog ili kao vidljivu formu, nego inzistirajući na saznanju da je u prizoru moguće naći informacije o povijesti, komunikaciji, predajama, pri čemu je nemoguće zanemariti tekstualne iskaze i oznake o raznovrsnim temama kao dijelu fotografske prakse, što sve zajedno utječe na opće ljudsko znanje. Projektno istraživanje fotografije otvorili smo prema povijesti, teoriji i kritici te prema različitim disciplinama, ne zanimajući se samo za vizualni sadržaj, nego za sve ono „postojeće, pronađeno i istraženo” (Maren Lübbke-Tidow) što je fotografija zabilježila tijekom vremena, a što zahtijeva nova, interdisciplinarna čitanja i interpretacije. Članci odabrani za ovaj broj Života umjetnosti obuhvaćaju nekoliko povijesnih razdoblja. Širok je i raspon tema kojima se bave: doznajemo o raznovrsnim postupanjima s fotografijama koje su integralni dio albuma ili arhivskih cjelina; upoznajemo se s postupcima koji svjedoče o važnosti tehnologije analogne izrade fotografija o kojoj sve manje znamo, a koja u konačnici definira značajke slika u koje gledamo. Fotografija kao medij samoreprezentacije umjetnika, kao interesna sfera oko koje se udružuju društva umjetnika i fotoamatera, preciziranje odnosa između fotografije i drugih umjetnosti, kao i odnosa između amatera i profesionalnih fotografa, što je važna i nikad do kraja obrađena tema, u fokusu su istraživanja usmjerenih na 19. i početak 20. stoljeća. Ne samo informativna nego i komunikacijska svojstva fotografija, primarno namijenjenih funkciji muzejske dokumentacije, ocrtavaju formativna razdoblja pojedinih kulturnih institucija, dok institucionalnu povijest u području medicine fotografija upotpunjuje specifičnim otiscima povijesti ideja i povijesti uvida u kritičke teorije o vizualnom konstituiranju medicine i zdravlja.

Svijet riječi i svijet slika izgrađuju specifičan, zamalo obiteljski, u svakom slučaju fiktivan odnos između osoba koje su na osobit način obilježile fotografiju kao područje brojnih analogija, ali i raznorodnosti (kao što su to W. H. Fox Talbot i W. G. Sebald). Pozicije fotografa i fotografiranog subjekta, koji zahvaljujući definiranim istraživačkim pitanjima prenose gledateljima „breme” roda i klase, svjedoče o izazovu podvrgavanja fotoreprezentacijskih praksi feminističkom pogledu. Naposljetku, doznajemo i o albumu kao intimnoj konstrukciji znanja o jednom vremenu koje nećemo naći u konvencionalnim povijesnim izvorima. Taj je album nastao kao utočište pojedinačnog iskustva ne samo jednog privatnog odnosa nego i dramatičnih zbivanja iz prve polovice 1990-ih godina.

Odabirom članaka pokušalo se pokazati reprezentativan raspon novih tema i pristupa na području bavljenja fotografijom, njezinom poviješću, ali i teorijom. Te su teme i pristupi ne samo epistemološki nego i društveno aktualni, korespondiraju s dvojbama i izazovima suvremenog svijeta i života, u kojem se i odnos prema fotografskoj slici ubrzano mijenja. Uz ostalo, nastojalo se pokazati i kako projekt Ekspozicija – Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas ne svodi ulogu fotografije u istraživanjima drugih disciplina na puki dokument, već u njoj istražuje (i nalazi) upravo ono što bi bez višeslojnog proučavanja fotografije bilo skriveno; drugim riječima, postupno i istraživače i publiku „uči gledati”.

Časopis je dostupan u otvorenom pristupu ovdje.