U prostoru Galerije Kranjčar otvorena je izložba Yael Toren Deadlines, koju je priredila dr. sc. Leonida Kovač. Iz opsežnog uvoda koji je preređen za katalog izložbe, izdvajamo: “Spoznaja trenutka u umjetničkim istraživanjima Yael Toren evidentno je spoznaja sadašnjeg trenutka obilježenog Četvrtom industrijskom revolucijom, užasavajućom razinom ratne destrukcije i posljedičnim joj, takozvanim migrantskim krizama u kojima su prognanici i izbjeglice izloženi krajnjoj dehumanizaciji, trenutkom u kojemu kapital koncentriran oko neuroznanosti, informatičkih

Opširan prilog o projektu Ekspozicija emitiran je u sklopu radijske emisije Kretanje točke na Prvom programu Hrvatskoga radija, koju uređuje Ana Krois. Prilog je moguće poslušati putem linka >>> https://radio.hrt.hr/slusaonica/kretanje-tocke  

U prosincu 2022. g. objavljen je novi, 34. broj časopisa Studia ethnologica Croatica te je dostupan na portalu Hrčak na sljedećoj poveznici >>> Uz uvodnik u temat časopisa koji su uredile dr. sc. Ana Šeparović i dr. sc. Sandra Križić Roban, naslovljen “Photography and Its Many Faces [Introduction to Thematic Section]”, a koji je rezultat aktivnosti na projektu Ekspozicija, priloge su objavili i sljedeći suradnici: Hrvoje Gržina – “Five Dollars

Dr. sc. Sandra Križić Roban održat će izlaganje pod naslovom “What Is the Image of Truth? Two Women Documenting the Aftermath of War in Croatia” u sklopu 6. međunarodne konferencije o fotografiji i teoriji koja se od 17.-19. 11. 2022. održava u Nikoziji na Cipru. Konferencija je posvećena temi Expanded Visualities: Photography and Emerging Technologies (Proširene vizualnosti: fotografija i nove tehnologije), a izlaganje Križić Roban odgovor je na pitanje etike

Objavljen je 28. svezak časopisa AM Journal of Art and Media Studies u izdanju Fakulteta za medije i komunikaciju Sveučilišta Singidudunum u Beogradu. Tema broja – Rijetke, uvezane, jeftine, umetnute – evolucija fotografskih knjiga. Urednica ovog izdanja je dr. sc. Sandra Križić Roban.   Iz uvodnika: Povijest fotografskih knjiga u izravnoj je vezi s poviješću fotografije. Uvidom u njihovu evoluciju, ovim izdanjem želimo potaknuti razmatranja i interpretaciju raznovrsno tretiranih misaono-vizualnih sekvenci,

Konferencija  Formati  (ne)viđenja u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti, održat će se u Splitu od 27. – 29. listopada, u konferencijskoj dvorani Hotela Cornaro, Sinjska 6.     Registracija i dobrodošlica:  četvrtak, 27. 10. 2022, 9:00.  Ukoliko program konferencije želite pratiti online, molimo vas pošaljite zahtjev Ani Ćurić  acuric@ipu.hr   Detaljni program i knjižicu sažetaka možete preuzeti s linka: FoNS web   Radujemo se susretu za par dana u Splitu!  

Program konferencije Formati (ne)viđenja, u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti, a koja će se u sklopu projekta Ekspozicija održati u Splitu, 27. – 29. 10. u konferencijskoj dvorani hotela Cornaro:   Četvrtak, 27. 10.    9:00 Welcome Session 1, 9:30 – 10:50 Curatorial Narratives and Life as Photographic Phenomenon chair: Sandra Križić Roban Alice Haddad Landscape Inventory Vs. Collection: The Photography Commission of the Flemish Government Architect on Display George

Ana Šverko i Irena Šimić vodile su dvodnevnu radionicu „Bilježenje prostora fotografijom od urbanizma do dekoracije: Nenad Gattin i Dioklecijanova palača u Splitu“ održanu za studente Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu u Centru Cvito Fisković 21. i 22. srpnja 2022. godine. Fotografija je ključan medij za prezentaciju izgrađenog prostora; pomno odabran kadar lišen suvišnog upućuje na ideju urbanista, arhitekata, dizajnera, ili pak na karakter prostora nastao taloženjem

Dr. sc. Leonida Kovač se unutar znanstvenog projekta Ekspozicija: Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas bavi teorijskim razmatranjima različitih aspekata fotografije i fotografski relacioniranih temporalnih medija (filma-eseja, eksperimentalno-dokumentarnog filma, videa i heterogenih intermedijskih formata). Zbog istraživanja  performativa tih medija u kritičkim umjetničkim praksama koje se pojavljuju od sredine 20. stoljeća do danas, kao osobito važan segment za teorijsku analizu pokazala se teško dostupna građa koja sadrži