Međunarodni institut za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela IIC – Hrvatska grupa organizirao je predavanje dr. sc. Ane Šverko Nenad Gattin i Dioklecijanova palača: fotoarhiv kao čuvar duha mjesta, koje je moderirao dr. sc. Matko M. Marušić. Polazište dr. sc. Šverko bilo je nekoliko istraživačkih pitanja: kako kroz urednički rad na fotoarhivu graditi priču o gradu? Kako formirati fotoarhiv Dioklecijanove palače u Splitu da bude više od kolekcije slika –

Institut za povijest umjetnosti u suradnji s partnerima objavljuje poziv za sudjelovanje na konferenciji Spuštanje ‘arhivske groznice’ – otvaranje fotografskih arhiva i zbirki i suradnja u radu na njima 21. – 22. listopada 2021. Rok za prijavu: 1. lipnja 2021.   Konferenciju organiziraju: Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Spéos International Photographic Institute, Pariz Magnum Photos Endowment Fund, Pariz Ured za fotografiju, Zagreb Sveučilište Deusto, Bilbao Fotografski arhivi ne sastoje se

U sklopu 109. CAA međunarodne konferencije, dr. sc. Sandra Križić Roban prezentirati će rezultate istraživanja na temu sudjelovanja žena u fotografiji, s posebnim osvrtom na tiskane medije. Predavanje je dio CAA-Getty Global Conversation III, a održava se u sklopu panela “The Challenges, Disobediences and Resistances of Art in the Transnational Imagination”. U izlaganju naslovljenom Stories that need to be told: Forgotten women’s photography in Eastern Europe bit će riječi o

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, 30. 1. 2021. održan je prvi znanstveni kolokvij projekta Ekspozicija. Susrele su se obje istraživačke grupe – jedna koja se primarno bavi temom povijesti, i druga posvećena teoriji, a sam kolokvij priređen je u vrijeme izložbe Fotokemika Silvestra Kolbasa. Odluku da se na prvom znanstvenom kolokviju susretnu članovi obje istraživačke grupe, donijeli smo na sastanku tima u listopadu 2020., a s obzirom na

Stella Fatović-Ferenčić, Martin Kuhar:  “Images from our orthopedic hospital”: Photography as a tool of orthopedic strategies in Croatia during the WWI”, International Orthopaedics https://doi.org/10.1007/s00264-020-04837-x (online objava 8. 10. 2020.) U tiskanom obliku članak će u sklopu novog broja znanstvenog časopisa izaći do kraja ove godine.   Od samih početaka fotografija je odigrala važnu ulogu u razvoju ortopedije kao struke. Taj je aspekt osobito dobro vidljiv tijekom Prvog svjetskog rata kada

  Tihana Rubić će u okviru projekta dokumentirati, istražiti te (re)definirati etnološko i kulturnoantropološko pojmovlje vezano uz obiteljsku fotografiju, te precizirati glavna formalna, socijalna i simbolička obilježja obiteljske fotografije kroz 20. stoljeće, mahom one analogne, nastale u okviru velikih starijih etnoloških projekata poput onog Etnološkog atlasa Jugoslavije. Još početkom šezdesetih godina 20. stoljeća na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu inicirano je osnivanje Centra za pripremu Etnološkog atlasa Jugoslavije kao ondašnjeg

  Istraživanje Ane Šverko bavit će se specifičnostima i komplementarnosti bilježenja prostora kroz različite medije: od skice do fotografije te analizom fotodokumentacije u cilju detektiranja trajnog, zapamćenog i zaboravljenog u prostoru. Naglasak će biti na putopisnoj fotografiji i postupcima namjernog izostavljanja unutar mapiranja prostora kadrom. Specifični ciljevi ovog istraživanja su valorizacija fotografije u istraživanju povijesti prostora te valorizacija uloge fotografije u formiranju kolektivne memorije o prostoru i formiranju duha mjesta

  Izlaganje Leonide Kovač analizira interdisciplinarni istraživački projekt Fotokemika hrvatskog fotografa i filmskog snimatelja Silvestra Kolbasa. Fotokemika je osnovana u Zagrebu 1946. kao mali laboratorij za proizvodnju crno-bijelog fotografskog papira, fotokemikalija i jednostavnih kamera. Od 1949. kada je otvoren pogon u Samobru, tvornica se razvija u uspješnog i međunarodno prepoznatog proizvođača fotografskog, filmskog i rendgenskog filma.  Njezini su proizvodi podmirivali domaće potrebe, a kvalitetniji dio asortimana plasiran je diljem svijeta.

  U članku prihvaćenomu za objavu u časopisu Arhivski vjesnik Hrvoje Gržina prezentira rezultate analize albuma “Uspomen na Zagreb” Ivana Standla iz 1871. godine. Taj je album – osim iznimne kulturno-povijesne vrijednosti za Zagreb i hrvatsku fotografiju općenito – važan i zbog tehnike izrade u njemu okupljenih otisaka. Snimke su, naime, umnožene postupkom svjetlotiska, uvedenim u praksu svega nekoliko godina ranije, što ovaj album čini pionirskim ostvarenjem fotomehaničkoga otiskivanja na

U članku objavljenom u online izdanju britanskog znanstvenog časopisg Photograpy & Culture, Sandra Križić Roban predstavlja niz nepoznatih ili manje poznatih fotografkinja koje su djelovale u Jugoslaviji sve do kraja 1970-ih, omogućivši razumijevanje hijerarhije rodnih odnosa i rekapitulaciju ideja i sustava vrijednosti koje su tijekom ovog razdoblja definirali gotovo isključivo muškarci. Ženski pogled razvijao se postupno, u vrijeme dok su stjecale obrazovanje i dok svjedočimo nekoliko valova feminizma. Za vrijeme