Doktorand Ante Orlović održao je 26. listopada 2021. javno online predavanje na temu Gospodarske izložbe i turistička promocija Jugoslavije na Zagrebačkom velesajmu. Kroz bogat fotografski materijal, prezentiran je gospodarsko-ekonomski doprinos Velesajma, od osnutka pa sve do kraja osamdesetih godina, koji se očituje, između ostalog, i u njegovoj ulozi u razvoju jugoslavenskog dizajna te etabliranju ideje i koncepta suvremenog života u tadašnjoj Jugoslaviji. Također, predavanje se bavilo aspektima jugoslavenske političke propagande, koji ukazuju na vrlo ranu svijest o važnosti turističke promocije.
Prva izložba Zagrebačkog velesajma organizirana je 1947. godine, čime je nastavljena duga tradicija sajmova u Zagrebu. Od svog osnutka do 1953. godine, na Velesajmu se održavala po jedna izložba godišnje – Jesenski međunarodni sajam uzoraka. S vremenom se, zbog povećanja trgovačke aktivnosti na sajmu, javila potreba za organiziranjem druge godišnje priredbe te je 1953. godine pokrenut Proljetni Zagrebački velesajam.
Gradnjom novog sajamskog kompleksa 1956. godine na južnoj obali rijeke Save, započinje “novo doba” Zagrebačkog velesajma, koji postaje vrlo značajno mjesto za prezentiranje privrednih dostignuća i napretka Jugoslavije te promicanje novih ideja i trendova. U vrijeme hladnoratovske podjele, Zagrebački velesajam bio je mjesto susreta dvaju suprotstavljenih blokova, kao i mjesto predstavljanja zemalja koje su pripadale Pokretu nesvrstanih. Šezdesete godine na Zagrebačkom velesajmu obilježene su rastom u svim aspektima, što se u onodobnom tisku često opisuje kao “velesajam rekorda”. Iako se krajem šezdesetih godina, uz jesenski i proljetni sajam, uvode i specijalizirane sajamske priredbe koje se organiziraju tijekom cijele godine, početkom sedamdesetih interes slabi, rekordi se više ne obaraju kao što je to bio slučaj u prošlom desetljeću te dolazi do smanjenja komercijalnih aktivnosti, što odražava silazni ekonomski trend u cijeloj Jugoslaviji.
Hrvatski državni arhiv, AG foto M751/49. 1957.
