Program konferencije Formati (ne)viđenja, u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti, a koja će se u sklopu projekta Ekspozicija održati u Splitu, 27. – 29. 10:   Četvrtak, 27. 10.    Thinking about the world in early times Hrvoje Gržina Croatia in colour: Autochromes with Croatian motifs in the Albert Kahn’s Archives of the planet Annika Toots “Liquid Photography” and the photographic legacy of the Estonian photographer Jaan Riet Meri Kunčić

Ana Šverko i Irena Šimić vodile su dvodnevnu radionicu „Bilježenje prostora fotografijom od urbanizma do dekoracije: Nenad Gattin i Dioklecijanova palača u Splitu“ održanu za studente Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu u Centru Cvito Fisković 21. i 22. srpnja 2022. godine. Fotografija je ključan medij za prezentaciju izgrađenog prostora; pomno odabran kadar lišen suvišnog upućuje na ideju urbanista, arhitekata, dizajnera, ili pak na karakter prostora nastao taloženjem

Dr. sc. Leonida Kovač se unutar znanstvenog projekta Ekspozicija: Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas bavi teorijskim razmatranjima različitih aspekata fotografije i fotografski relacioniranih temporalnih medija (filma-eseja, eksperimentalno-dokumentarnog filma, videa i heterogenih intermedijskih formata). Zbog istraživanja  performativa tih medija u kritičkim umjetničkim praksama koje se pojavljuju od sredine 20. stoljeća do danas, kao osobito važan segment za teorijsku analizu pokazala se teško dostupna građa koja sadrži

Voditeljica projekta dr. sc. Sandra Križić Roban boravila je od 12. – 23. lipnja na stručnom usavršavanju u Švedskoj, gdje je posjetila niz institucija u Gothenburgu i Stockholmu. U Hasselblad fondaciji pregledala je arhiv, fokusirajući se na temu povijesti ženske fotografije u nordijskim zemljama. Ova izuzetna građa, osobito ona iz povijesnih razdoblja, koja obuhvaća radove od sredine 19. stoljeća sve do početka 20. stoljeća, a sačuvana je u nekoliko institucija,

Voditeljica projekta Ekspozicija dr. sc. Sandra Križić Roban održala je 28. 5. 2022. godine na Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje u Ljubljani predavanje za profesore i studente pod naslovom “Multimedijalne umjetničke prakse u procesima sjećanja i komemoracije – otisci na tlu, izmjene u krajoliku i uloga fotografije u kulturi sjećanja i memorijalizaciji”. U predavanju je bilo riječi o ulozi koju fotografija ima  u kulturnoj geografiji; o načinima kako pripovijeda

Dr. sc. Costanza Caraffa gostuje u sklopu Drugog znanstvenog kolokvija, koji se u okviru projekta Ekspozicija – Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas održava 2. lipnja 2022. na Institutu za povijest umjetnosti. Tom prilikom s članovima tima održat će konzultacije vezano uz teme istraživanja. Osim toga, posjetit će i fototeku Instituta te održati predavanje “Čuvanje fotografskog arhiva. Umjetnički projekti u Fototeci Kunsthistorisches Instituta u Firenzi”. U

U sklopu projekta Ekspozicija na Institutu za povijest umjetnosti 27. travnja gostovala je jedna od najvažnijih međunarodnih teoretičarki fotografije Liz Wells. Kustosica, autorica, urednica i predavačica, Wells je s članovima tima sudjelovala na znanstvenom kolokviju, u sklopu kojeg je raspravljala o temeljim smjerovima projektnih istraživanja – povijesnom i teorijskom. Nakon razgovora i zaključnog komentara o projektu i njegovom daljnjem odvijanju, Wells je održala javno predavanje naslovljeno “Critical Environments: Photography as

Dr. sc. Leonida Kovač održat će izlaganje u sklopu 48. godišnje konferencije britanskog Udruženja za povijest umjetnosti, koje se održava od 6. – 8. 4. 2022. (online). Izlaganje “A (Self-)Portrait of Vanishing Memory” dio je panela pod nazivom The Deferred Image: Rethinking Photography’s Temporalities, a kojim predsjeda Justin Carville (Historical & Theoretical Studies in Photography, Institute of Art, Design & Technology, Dun Laoghaire, Dublin, Ireland). Panel je posvećen terminu takozvane

Split, 27. – 29. 10. 2022.   Formati (ne)viđenja               [Fotografske] „Slike su značenjske površine koje obično tumače nešto iz prostorvremena “tamo vani” što nam kao apstrakcije (kao skraćenice četiriju dimenzija prostorvremena na dvije dimenzije površine) hoće predočiti.“             V. Flusser, 2007. Nakon što se pojavila 1839. godine, fotografija ubrzo postaje sudionikom, svjedokom i kroničarom društveno-tehnoloških promjena koje će trajno obilježiti razvoj čovječanstva, a

Otisnut je novi svezak časopisa Život umjetnosti 109/2021., koji je rezultat rada na projektu Ekspozicija. Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas. Urednice temata su dr. sc. Ana Šverko i dr. sc. Sandra Križić Roban koja je napisala uvodnik u broj, dok članke u broju potpisuju suradnici na projektu Stella Fatović-Ferenčić, Hrvoje Gržina, Leonida Kovač, Lana Lovrenčić, Tihana Rubić & Ana Šeparović. Uz njih, članke su objavili