(Auto)portret iščezavajućeg sjećanja

  Izlaganje Leonide Kovač analizira interdisciplinarni istraživački projekt Fotokemika hrvatskog fotografa i filmskog snimatelja Silvestra Kolbasa. Fotokemika je osnovana u Zagrebu 1946. kao mali laboratorij za proizvodnju crno-bijelog fotografskog papira, fotokemikalija i jednostavnih kamera. Od 1949. kada je otvoren pogon u Samobru, tvornica se razvija u uspješnog i međunarodno prepoznatog proizvođača fotografskog, filmskog i rendgenskog filma.  Njezini su proizvodi podmirivali domaće potrebe, a kvalitetniji dio asortimana plasiran je diljem svijeta.

Album “Uspomen na Zagreb” Ivana Standla – Prvi primjer svjetlotiska u hrvatskoj fotografiji

  U članku prihvaćenomu za objavu u časopisu Arhivski vjesnik Hrvoje Gržina prezentira rezultate analize albuma “Uspomen na Zagreb” Ivana Standla iz 1871. godine. Taj je album – osim iznimne kulturno-povijesne vrijednosti za Zagreb i hrvatsku fotografiju općenito – važan i zbog tehnike izrade u njemu okupljenih otisaka. Snimke su, naime, umnožene postupkom svjetlotiska, uvedenim u praksu svega nekoliko godina ranije, što ovaj album čini pionirskim ostvarenjem fotomehaničkoga otiskivanja na

Val, obala (gledajući Raqs Media Collective)

  U tekstu kojim uvodi u svoju raspravu o arhitekturi izvana, posvećenu virtualnim i stvarnim prostorima, Elizabeth Grosz napominje da je autsajderica u području arhitekture. Spominjem to pokušavajući odrediti svoju poziciju, koja je isto tako rubna, stečena lutanjima i krivudanjima kroz razdoblja, kroz izgrađeno i planirano, usvajanjem stabilnog okvira koji je u velikoj mjeri odredio moje razumijevanje svijeta. Sviđa mi se puknuće između epistemiologije i utopijske teorije, koja do neke

Ženska fotografija u Jugoslaviji prije i nakon Drugog svjetskog rata

U članku objavljenom u online izdanju britanskog znanstvenog časopisg Photograpy & Culture, Sandra Križić Roban predstavlja niz nepoznatih ili manje poznatih fotografkinja koje su djelovale u Jugoslaviji sve do kraja 1970-ih, omogućivši razumijevanje hijerarhije rodnih odnosa i rekapitulaciju ideja i sustava vrijednosti koje su tijekom ovog razdoblja definirali gotovo isključivo muškarci. Ženski pogled razvijao se postupno, u vrijeme dok su stjecale obrazovanje i dok svjedočimo nekoliko valova feminizma. Za vrijeme

Fotografski časopisi

    Ana Šeparović istražit će časopise koji su se bavili fotografijom, a koji su izlazili na hrvatskom području od 1920-ih do 1970-ih godina. Riječ je o časopisima Foto-rekord (Zagreb, 1921–1922), Fotografski vjesnik (Zagreb, 1926–1927), Fotograf (Osijek, 1926), Fotograf (Zagreb, 1928–1936), Foto-revija (Zagreb, 1932–1941), Galerija (Ivanec, 1933–1934), Savremena fotografija (Zagreb, 1940–1941), Naša fotografija (Osijek i Zagreb, 1947–1956) i Spot (Zagreb, 1972–1978). Fokus istraživanja bit će na tekstovima koji se bave fotografskom kronikom i kritikom.    

Karantena koja je spašavala živote

                                Tijekom karantenskog razdoblja (ožujak 2020.), Stella Fatović-Ferenčić i Martin Kuhar dali su više intervjua vezanih uz kontekst pandemije SARS Covid 2.[1] Sujetnom je, naime, čovjeku 21. stoljeća bila teško shvatljiva činjenica da se karantena, taj srednjovjekovni izum, pokazala kao najučinkovitija i za sada jedina metoda u borbi s novom bolešću. Propitivala su se drevna

Između pamćenja i povijesti:  Kogojeva zbirka fotoportreta 

Između pamćenja i povijesti:  Kogojeva zbirka fotoportreta U Odsjek za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti krajem 1990-ih prenesen je dio ostavštine istaknutog dermatovenerologa Franje Kogoja (1894.-1983.) dugogodišnjeg predstojnika Klinike za dermatovenerologiju KBC u Zagrebu. Po osnutku Hrvatskoga muzeja medicine i farmacije HAZU 2014. godine ta je ostavština  prešla u ovu ustanovu. Između ostaloga, sadrži i zbirku 55 uokvirenih fotoportreta dermatologa iz različitih zemalja

Poziv na međunarodnu konferenciju “Gledati prazninu, čekati”

Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković u Splitu poziva vas na sudjelovanje na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu koji se organizira 3.-5. prosinca 2020. u sklopu tjedna znanstvenih i stručnih događanja OTKRIVANJE DALMACIJE VI Gledati prazninu, čekati Potaknuta aktualnom situacijom, ova interdisciplinarna konferencija bit će posvećena povijesti i teoriji reprezentacije praznog prostora kroz medije fotografije, filma i drugih umjetničkih praksi. Jednako tako, konferencija je otvorena temi praznine, izolacije i samoće

#ostanidoma

Nakon prvotnog šoka izazvanog uvođenjem jednog sasvim neočekivanog životnog režima, uslijedila je organizacija života na skučenom prostoru – objedinjavanje dotad raspršenih svakodnevnih praksi. Unutar globalne strategije borbe protiv pandemije pod sloganom #ostanidoma, dozivajući u sjećanje Foucaultov “zatvoreni rascjepkani, sa svih strana nadgledani prostor u kojem su pojedinci stavljeni na čvrsto određeno mjesto”, definiran strogim karantenskim propisima za vrijeme haranja kuge u 17. stoljeću, poslužila sam se taktikom refunkcionalizacije prostora doma.

Do kuda grad pitaš, Sandra

Do kuda grad pitaš Sandra, iz strašno potresenog Zagreba usred pandemijske izolacije. Šetala sam centrom Splita sa sviješću da je napuštenost privremena, a povratak izvjesno oslobođen diktata masovnog turizma. Centrom koji je i tako prilično tih na kraju zime, a početak proljeća i more mirišu snažnije od tragova ljudi i kruzera koji ga preuzimaju. Sjetila sam se u toj tišini impresije prijatelja iz Milana (dok još izolacija nije došla do